Tulafono o le Eliina o Mea i Holani: Pemita, Noataga ma le Suiga o le Malosiaga

Fa'apipi'iina o togafitiga kesi e feso'ota'i ma le tulafono a le Holani mo le eliina o le kesi ma le eliina o le kesi

aotelega

O loʻo iai le suiga o le tulafono a Holani i le eliina o minerale. O le Tulafono o le Eliina o Minerale (Mijnbouwwet) o loʻo avea ma faavae mo le suʻesuʻeina, gaosiga ma le teuina o minerale ma le vevela o le geothermal, ae o lea ua aofia ai foʻi i le matāʻupu le saogalemu, puipuiga o le siosiomaga, faʻaleagaina o le eliina o minerale, faʻaleleia o mea na faaleagaina, faʻagata ma auala fou o le faʻaaogaina o le eleele i lalo o le eleele. O le poto masani i le eliina o le kesi i Groningen ua i ai sona aafiaga taua i le iloiloga faaletulafono ma agafesootai o galuega eliina o minerale.

O lenei tusiga o loʻo talanoaina ai le faʻavae faʻaletulafono a le atunuʻu ma Europa, o faʻalapotopotoga autu, le faiga o faʻatagaga, le vaʻavaʻaia ma le faʻamalosia, noataga faʻalemalo mo mea ua faaleagaina i le eliina o minerale ma le faʻaleleia o mea ua faaleagaina e le Groningen Mining Damage Institute (IMG). Ona talanoaina lea o le faʻaitiitia o le aveeseina o le kesi, malosiaga geothermal, teuina o le CO₂, teuina o le hydrogen ma le saogalemu tau tupe mo le faʻagataina. O le atinaʻe autu o le tulafono o le eliina o minerale ua le toe faʻatatauina naʻo le faʻatagaina o le aveeseina o minerale, ae faʻateleina foʻi i le saogalemu, toe faʻaleleia o mea ua faaleagaina, manaʻoga lautele ma le suiga o le malosiaga.

1. Fa'atomuaga: tulafono o le eliina o minerale i le suiga

Talu mai le mauaina o le fanua kesi o Groningen i le 1959, ua leva ona i ai i Netherlands se aga masani o le eliina o le kesi ma, i se tulaga itiiti ifo, o le gaosiga o le suauu i uta ma le sami. Mo se taimi umi, sa manatu ai le vaega o se poutū o le sapalai o le malosiaga faaleatunuu ma tupe a le malo. O mafuiʻe na mafua ai ona faaleagaina i Groningen, ma mea na faaleagaina ai, ua suia ai lena iloiloga.

O le tulafono o le eliina o minerale a Holani ua i ai i se tulaga faigata. E tatau ona faʻatonutonuina ai galuega o suʻesuʻega, gaosiga ma teuina o loʻo iai nei, aʻo faia foʻi se avanoa mo le saogalemu, toe faʻaleleia mai mea ua faʻaleagaina, puipuiga o le siosiomaga ma le suiga o le malosi. Ua suia foʻi le mafaufau mai le aveeseina o hydrocarbons i se faʻaaogaina lautele o le eleele i lalo o le eleele, e aofia ai le malosiaga geothermal, teuina o le CO₂ ma le teuina o le hydrogen.

Mo le loia o loʻo faʻatinoina galuega, o lona uiga e seasea ona mafai ona iloiloina se faila o le eliina o minerale mai se vaega e tasi o le tulafono. I le faʻaopoopoga i le Tulafono o le Eliina o Minerale, o le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga (Omgevingswet), tulafono a Europa, tulafono o noataga ma faiga faʻafoe o mea ua faaleagaina e taua uma. O lenei tusiga e aumaia faatasi ai nei elemene i se tulaga patino.

2. O le fa'avae fa'aletulafono a le atunu'u

2.1 O le fausaga o le Tulafono o le Eliina o Mea

O le Tulafono o le Eliina o Minerale , lea na amata faamamaluina i le aso 1 o Ianuari 2003, na tuufaatasia ai le faatonutonuina o le suʻesuʻeina, gaosiga ma le teuina o minerale ma le vevela o le geothermal i lalo o le faavae faaletulafono e tasi. O le Tulafono o loo faamatala atili i le Mining Decree (Mijnbouwbesluit) ma le Mining Regulation (Mijnbouwregeling), lea e aofia ai tulafono faatekinolosi, tau tupe ma taualumaga.

O le autū o le faiga e faapea, e le mafai ona faia ni gaoioiga eliina ai minerale e aunoa ma se faatagaga a le tulafono a le malo. E manaomia se laisene mo le suʻesuʻeina ma le gaosia o minerale i lalo o le mataupu 6 o le Tulafono o le Eliina o Minerale. E iloiloina le talosaga e faavae i luga o le, faatasi ai ma isi mea, le talafeagai faatekinolosi ma le tulaga tau tupe a le tagata talosaga ma le auala fuafuaina e faatino ai le gaoioiga. E taua foi iinei Mataupu 9a, 11 ma le 14 o le Tulafono o le Eliina o Minerale.

O lenei tulafono fa'alaua'itele e fa'avasega ai galuega tau eliina o minerale mai faiga masani o le fa'aaogaina o fanua. E mafai e le malo ona fa'atulaga ni tuutuuga i le olaga atoa o se galuega faatino: mai le su'esu'eina ma le gaosiga e o'o atu i le teuina, tapunia, fa'agata ma le tausiga pe a uma. O le fa'aaogaina o le fogaeleele ma le mafutaga ma ē umia aia tatau e fa'atulafonoina fo'i. O le tiute e fa'apalepale i nisi o galuega tau eliina o minerale i le eleele i lalo ifo o le eleele e mulimuli mai i le mataupu 10.9 o le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga (le "tiute fa'apalepale" mo le eliina o minerale). O le Mataupu 4 o le Tulafono o le Eliina o Minerale e talafeagai ma le fa'aaogaina o le fogaeleele ma le taui e feso'ota'i i ai.

2.2 Le sootaga ma le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga

O loʻo faʻaauau pea ona iai le Tulafono o le Eliina o Meaʻai o se tulafono faʻapitoa faʻatasi ai ma le Tulafono Lautele o le Siosiomaga ma Fuafuaga. E ui i lea, e tatau ona iloiloina galuega tau eliina meaʻai faʻatasi ma le tulafono lautele o le siosiomaga ma fuafuaga. E fuafua i le galuega, e ono talafeagai foʻi tulafono i le iloiloga o aʻafiaga i le siosiomaga, natura, vai, fuafuaga faʻale-atunuʻu ma le siosiomaga faaletino o le soifuaga.

O le mea lea, e le mafai e le loia o loʻo galue ona faʻatapulaʻaina le auʻiliʻiliga i le laisene eliina o minerale. E tatau foʻi ona iloiloina le sootaga ma fuafuaga tau le siosiomaga, aia a le pulega o le vai, puipuiga o le natura ma soʻo se iloiloga o aafiaga tau le siosiomaga. O le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga e fuafua ai po o fea pulega e faʻatinoina le galuega faʻamalosia i lalo o le tulafono o le eliina o minerale. O le Mataupu 18.5a o le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga ua faʻamaonia ai o galuega ma pule e faʻatatau i le eliina o minerale o loʻo i lalo o le Minisita e faʻatinoina e le vaega faʻafoe e agavaa mo lenei mea i lalo o le Mataupu 8 ​​o le Tulafono o le Eliina o Minerale.

O le iloiloga faaletulafono o lea la e tele ona vaega: o le Tulafono o le Eliina o Mea e fuafua ai pe, ma i lalo o a tuutuuga, e mafai ona faia le gaoioiga o le eliina o mea, ae o le tulafono o le siosiomaga ma le fuafuaga e faamalosia ai manaoga faaopoopo i taunuuga mo le siosiomaga faaletino o le olaga.

3. O le fa'avae a Europa

E tatau ona faʻaaogaina le tulafono o le eliina o minerale a Holani i totonu o le faʻavae o le tulafono a Europa. Mo le eliina o le suauʻu ma le kesi, e matuā tāua tele le Directive 94/22/EC, Directive 2013/30/EU ma le Directive 2009/31/EC.

O le Fa'atonuga 94/22/EC e fa'atatau i tuutuuga mo le tu'uina atu ma le fa'aaogaina o fa'atagaga mo le sailia, su'esu'eina ma le gaosia o hydrocarbons. O le fa'amoemoega o le fa'atonuga ia mautinoa le avanoa manino ma le le fa'ailoga tagata i nei gaioiga. O le mea lea, e tatau ona fa'aogaina le faiga o laisene a le atunu'u ma le fa'aaloalo i le manino, tutusa o togafitiga ma le tauvaga.

O le Fa'atonuga 2013/30/EU o lo'o i ai mana'oga fa'aopoopo mo le saogalemu mo galuega tau suau'u ma kesi i fafo. O lo'o fa'amamafaina ai le puleaina o tulaga lamatia, le puipuia o fa'alavelave tetele, le va'ava'aia tuto'atasi ma le fa'atapula'aina o fa'aleagaina o le siosiomaga. O le i'uga, e le mafai ona iloiloina le saogalemu o galuega tau i fafo e fa'atatau i mana'oga fa'apitoa mo le fa'apipi'iina lava ia; o le fa'atulagaina o le pulega o le saogalemu ma tiutetauave a le tagata fa'agaoioia e iai fo'i sona sao.

O le Fa'atonuga 2009/31/EC e fa'atatau i le teuina o le CO₂ i le eleele. E fa'atonutonuina ai, fa'atasi ai ma isi mea, le filifilia ma le fa'ailoaina o nofoaga e teu ai, le mata'ituina, faiga fa'asa'o, tapunia o le nofoaga e teu ai ma le saogalemu tau tupe. E tatau ona faitauina laisene fa'aleatunuu e fa'atatau i lenei tala'aga. O tulafono a Europa e le o se la'asaga iloiloga ese fa'atasi ma le tulafono a le atunu'u, ae o lo'o fa'amatalaina ai le fa'auigaga ma le fa'aogaina o tulafono a le atunu'u eliina o minerale.

4. Tagata fa'atino fa'alapotopotoga

4.1 Le Minisita

O le Minisita o le pulega tutotonu e agavaa mo faaiuga eseese i lalo o le tulafono o le eliina o minerale, e aofia ai le tuuina atu o laisene mo suʻesuʻega ma le gaosiga, faaiuga i fuafuaga o gaosiga, ma le faatulagaina o manaoga e faatatau i le saogalemu, puipuiga tau tupe ma le faamutaina o galuega.

E faia fo'i e le Minisita se fa'ai'uga i le fa'amaoniaina o fuafuaga o gaosiga ma fuafuaga e fa'agata ai. E tatau i nei fa'ai'uga ona amana'ia ai le saogalemu, le siosiomaga ma le fuafuaga talafeagai.

4.2 SodM

O le Vaavaaiga a le Setete o Maina (Staatstoezicht op de Mijnen, SodM) e vaavaaia le tausisia o tulafono faatonutonu o le eliina o minerale ma fautuaina le Minisita. O le galuega faaletulafono a le Inisipekita Aoao o Maina o loo faatulagaina i le mataupu 127 o le Tulafono o le Eliina o Minerale.

O le galuega fa'atonutonu e aofia ai, fa'atasi ai ma isi mea, le saogalemu, soifua maloloina, le siosiomaga ma le fa'atinoina ma le fa'aeteete o galuega tau eliina o minerale. O le tofiaina o ofisa fa'atonutonu o lo'o fa'atulafonoina i le mataupu 131 o le Tulafono o Eliina o Minerale. O le Inisipekita Aoao o Maina e iai le pule e fa'atino ai se poloaiga fa'amalosia fa'apulega e fa'amalosia ai matafaioi i lalo po'o le tusa ai ma le Tulafono o Eliina o Minerale, e tusa ai ma tuusaunoaga o lo'o fa'atulagaina i le mataupu 132 o lena Tulafono.

E tatau ona iloa le eseesega o le galuega vaavaaia mai le pule faia faaiuga a le Minisita. E fautuaina ma vaavaaia e le SodM; e tuuina atu e le Minisita laisene, tuuina atu le faamaoniga ma e mafai ona faaopoopo i ai ni tuutuuga. O le tagi e faapea o loo i ai i le SodM se pule tutoatasi e taofi ai soo se galuega o le eliina o minerale e lautele tele vagana ua fesootai ma se pule faaletulafono faapitoa.

4.3 Le Fono a le Mining, TNO ma pulega faaitulagi

E mafai e vaega eseese ona fautuaina faaiuga e faatatau i fuafuaga o gaosiga. O le Mining Council (Mijnraad), SodM, le Netherlands Organisation for Applied Scientific Research (TNO) ma pulega faaitulagi e tofu lava ma le tuuina mai o faamatalaga mai o latou lava matata o tomai faapitoa i le eleele, tekinolosi, saogalemu, taunuuga mo le siosiomaga faaletino ma manaoga o tagata o le atunuu.

E tāua le Mataupu 16 o le Tulafono o le Eliina o Minerale i le auai o pulega faaitulagi. O a latou fautuaga e lē suitulaga i le faaiuga a le Minisita, ae e tatau ona amana’ia i le saunia ma le tu’uina atu o mafua’aga mo le faaiuga mulimuli.

4.4 EBN

O le EBN (Energie Beheer Nederland) o se kamupani auai a le setete e auai i le suʻesuʻeina ma le gaosiga o le suauʻu ma le kesi a Holani. O le auai o le EBN e faʻavae i luga o se fausaga auai faʻaletulafono tumaoti ma e tatau ona faʻavasega ese mai le laiseneina faʻaletulafono lautele.

O lenei auai e mafua ai ona vaevaeina tulaga lamatia tau tupe i le va o kamupani tumaoti ma le Setete. O le mea lea, e le o se pulega vaavaaia le EBN ma e le o se faalapotopotoga pulega laisene. Ae ui i lea, e mafai ona talafeagai le tulaga o le EBN i tulafono tau le va o tagata i noataga. I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na taofia ai e le Faamasinoga Maualuga, i lana sootaga patino ma le NAM, e tatau ona manatu i le EBN o se tagata faagaoioia i totonu o le uiga o le mataupu 6:177 o le Tulafono Tau le Va o Tagata i Holani.

4.5 Le IMG

O le Groningen Mining Damage Institute (Instituut Mijnbouwschade Groningen, IMG) e nafa ma le fa'aleleia fa'ale-pulega o nisi o ituaiga o fa'aleagaina o le eliina o minerale i Groningen. O le fa'avae fa'aletulafono mo le fa'avaeina, tuto'atasi ma galuega a le IMG o le mataupu 2 o le Tulafono Fa'atapula'a mo Fa'aleagaina o le Eliina o Minerale i Groningen (Tijdelijke wet Groningen, TwG).

5. Laisene ma fuafuaga

5.1 O le laisene su'esu'e

O le laisene su'esu'e e tu'uina atu ai i lē e umia le aia tatau e su'esu'e ai le iai o minerale i totonu o se nofoaga ua atofaina, mo se fa'ata'ita'iga e ala i su'esu'ega o mafui'e ma le eliina o su'ega. O le laisene e fa'amatalaina e ala i gaioiga, minerale, eria ma le umi.

A iloiloina le talosaga, o le tomai fa'apitoa, le gafatia tau tupe ma le auala e fa'atino ai e mafaufau i ai. E le otometi lava ona tu'uina atu e le laisene se aia tatau i le gaosiga. E mana'omia se laisene gaosiga ese mo le gaosiga moni, ma e masani lava ona tatau ona tu'uina atu se fuafuaga gaosiga.

5.2 O le laisene gaosiga

O le laisene gaosiga e pulea ai le malosiaga e gaosia ai minerale i totonu o se eria faapitoa ma i lalo o tuutuuga faapitoa. E tatau ona eseese mai le fuafuaga gaosiga: o le laisene e faatatau i le aia tatau e gaosia ai, ae o le fuafuaga gaosiga e faamatala ai le auala o le a faatinoina ai le gaosiga ma o a taunuuga e faamoemoeina.

O lona uiga, mo le faʻatinoina moni, e le gata e tatau i le tagata e umia le laisene ona umia le laisene saʻo ae e tatau foi ona faʻamalieina manaʻoga o le fuafuaina ma le faʻatagaga e faʻatatau i le gaioiga faʻapitoa o le gaosiga.

5.3 O le fuafuaga gaosiga

E tatau i le tagata e umia le laisene ona faatino le gaosiga e tusa ai ma se fuafuaga gaosiga. O le faavae faaletulafono mo lenei mea o le mataupu 34 o le Tulafono o le Mining.

O le fuafuaga o gaosiga e faʻamatalaina ai, faatasi ai ma isi mea, le aofaʻi e faʻamoemoeina o minerale o loʻo iai, le umi ma le auala e gaosia ai, gaosiga faʻaletausaga, feʻaveaʻiga o le eleele, ma tulaga lamatia i tagata o le lotoifale, fale ma atinaʻe. O le Mataupu 35 o le Tulafono o Mining e manaʻomia ai foʻi se faʻamatalaga o fuafuaga e puipuia ai le faʻaleagaina mai le feʻaveaʻiga o le eleele ma, pe a talafeagai ai, se iloiloga o tulaga lamatia.

E mafai e le Minisita ona teena atoa pe teena se vaega o le faamaoniga o le fuafuaga gaosiga pe afai e le taliaina le gaoioiga mai se vaaiga saogalemu po o le puipuiga mai mea leaga, pe afai e manaomia e le pulega fuafuaina o punaoa faalenatura, pe afai o le a iʻu ai i ni aafiaga leaga i le siosiomaga po o le natura. O nei tulaga faatonuina e mulimuli mai i le mataupu 36 o le Tulafono o le Mining. E mafai foi e le Minisita ona tuuina atu le faamaoniga e tusa ai ma tapulaa pe faaopoopo i ai ni tuutuuga.

O le poto masani i Groningen ua faʻateleina ai le uaʻi atu i le saogalemu ma le manuia o tagata o le nuʻu. O lena uaʻi atu i ai ua tuʻuina atu i ai le malosi faʻaletulafono e ala i le pule faʻaletulafono e teena ai le faʻatagaga poʻo le faʻapipiʻiina o tuutuuga. Peitaʻi, o lona taua tonu e tatau ona fuafuaina i taimi uma e ala i le faʻasino i le taʻiala faʻaletulafono talafeagai, le faʻaiuga patino ma lona mafuaʻaga.

O le Mataupu 30 o le Mining Decree e fitoitonu i le fuaina o le gaioiga o le eleele. E tatau i le tagata faʻatino ona faia fuataga e tusa ai ma se fuafuaga fuaina, lea e manaʻomia ai le faʻamaoniga a le Minisita ma e aofia ai le vaitaimi o le gaosiga faʻatasi ai ma le tolusefulu tausaga o loʻo lumanaʻi. Mo tausaga muamua e lima talu ona maeʻa le gaosiga, e faʻaoga foʻi se noataga faʻafouina faaletausaga.

5.4 Le laisene teuina

E fa'aoga se faiga fa'apitoa e teu ai mea i lalo o le eleele, e aofia ai le kesi masani, CO₂ ma atonu o le haitorosene. O le laisene teu oloa e iai lona lava tulaga lamatia. O le iloiloga e taula'i i le talafeagai ma le sa'o o le nofoaga e teu ai mea, le saogalemu o vaieli ma fa'apipi'iga, le mata'ituina ma le lipotia, fuafuaga pe a tupu se tafega, saogalemu tau tupe, ma tiutetauave pe a uma ona tapunia le nofoaga.

O le Mataupu 46 o le Tulafono o le Eliina o Eleele e fitoitonu i le saogalemu tau tupe e fesoʻotaʻi ma mea ua faaleagaina mai le fegasoloaʻiga o le eleele. E mafai e le Minisita ona manaʻomia se puipuiga mo noataga mo mea ua faaleagaina e ono mafua mai i le fegasoloaʻiga o le fogaeleele. O lenei aiaiga e faatatau tonu lava i le suʻesuʻeina ma le gaosia o le vevela o le eleele ma le teuina o mea.

E fa'aopoopo atu i mana'oga fa'apitoa mai le fa'avae a Europa ma tulafono fa'atino a le atunu'u le teuina o CO₂. O punaoa o lo'o maua e le o tu'uina atu ai se fa'avae atoatoa mo se fa'amatalaga lautele e uiga i le taimi e fesiita'i ai noataga mo CO₂ teuina i le Setete; e tatau ona iloiloina lena fesili e fa'atatau i aiaiga fa'apitoa a le CCS ma le fa'ai'uga fa'apitoa o le laisene ma le tapunia e a'afia ai.

Mo le teuina o le haitorosene, e le o fa'amautu mai e punaoa o lo'o maua o le faiga o laisene teuina o lo'o iai nei, e aunoa ma nisi mea, ua atoatoa ona lava.

6. Vaavaaiga ma le faʻamalosia

O le vaavaaiga o galuega tau eliina o minerale e faʻatatau i le tausisia o manaʻoga faʻaletulafono ma tuutuuga o laisene ma fuafuaga. O le SodM e iai sona matafaioi tutotonu i le vaavaaiga ma le faufautua i lenei itu.

O loʻo iai foʻi i le Tulafono o le Mining ni matafaioi faʻapitoa e puipuia ai. O le Mataupu 3 o le Mining Decree ua faʻamaonia ai e tatau ona faia ni fuafuaga e puipuia ai le faʻaleagaina pe a faʻatinoina galuega o le eliina o minerale. Afai e lamatia pe ua tupu se faʻaleagaina matuia, e tatau ona lipotia loa lea i le Inspector General of Mains.

O le tulaga faatekinolosi o nofoaga eliina ai minerale e mafai foi ona mafua ai ona lipotia ma toe faaleleia tiute. O le Mataupu 54 o le Mining Decree e manaomia ai le tagata faagaoioia e lipoti vave pe o fea ua aafia ai le malosi po o le mautu o se nofoaga eliina ai minerale, pe lamatia ai. I le tulaga o nofoaga gaosi oloa, e tatau foi ona faia vave ni fuafuaga talafeagai mo le toe faaleleia.

E tatau ona eseese le fa'amalosia fa'apulega mai le va'ava'aiga ma le fautuaga. O le Mataupu 132 o le Tulafono o le Mining ua tu'uina atu ai i le Inisipekita Aoao o Maina le pule e fa'atino ai se poloaiga fa'amalosia fa'apulega mo matafaioi o lo'o lisiina i totonu. O le fa'aoga fa'apitoa o se pepa fa'amalosia e tatau ona feso'ota'i i taimi uma ma le tulaga masani ua solia, le fa'avae fa'aletulafono mo le pule, ma tulaga o le mataupu.

7. Noataga mo faʻaleagaina o le eliina o minerale

7.1 Noataga fa'apitoa lautele

O lo'o i totonu o le Tulafono Fa'a-Sivile a Holani se faiga fa'apitoa e fa'atatau i noataga mo fa'aleagaina e mafua mai i le fa'agaioiga o se nofoaga eliina ai minerale. O le Mataupu 6:177 o le Tulafono Fa'a-Sivile ua fa'amaonia ai e noatia le tagata fa'agaioia mo fa'aleagaina e mafua mai i le sola ese o minerale ona o le le mafai ona pulea malosiaga fa'alenatura i lalo o le eleele, ma mo fa'aleagaina e mafua mai i le fe'avea'i o le eleele e mafua mai i le fausiaina po'o le fa'agaioiga o le nofoaga eliina ai minerale.

E lē fa’alagolago lenei noataga i se mea sese. O le mea lea, e mafai ona noatia le tagata fa’agaoioia pe afai ua mafua ona fa’aleagaina ona o le gaioi o le eleele, tusa lava pe leai se solitulafono ua fa’amaonia. O le tulafono e fa’atatau i mataupu fa’avae i galuega tau maina i le Netherlands atoa ma e lē gata i Groningen.

O le Mataupu 6:177 o le Tulafono Fa'a-Sivile o lo'o i ai fo'i tulafono i le gafatia o le "tagata fa'agaoioia" ma le tu'uina atu o fa'amatalaga. E tatau i le tagata fa'agaoioia, pe a talosagaina, ona tu'uina atu fa'amatalaga e uiga i le fa'agaoioiga, le fausaga o le eleele ma gaioiga o le eleele pe a mana'omia na fa'amatalaga e iloilo ai pe ua mautu le puipuiga. Afai e tele tagata fa'agaoioia, e ono fa'aoga noataga tu'ufa'atasi ma le to'atele.

I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na fa’amaonia ai e le Fa’amasinoga Maualuga o le natura ma le fa’amoemoega o lenei faiga fa’atulafonoina o noataga fa’apitoa e fa’amaonia ai le fa’ailoaina lautele o mea ua fa’aleagaina. E le fa’apea ai o mea uma lava ua fa’aleagaina e otometi lava ona pa’u’ū i totonu o le mataupu 6:177 o le Tulafono Fa’asivile: e tatau ona i ai pea se fesoota’iga i le va o mea ua fa’aleagaina ma le fe’avea’i o le eleele e mafua mai i le fausiaina po’o le fa’agaoioiga o le nofoaga eliina ai minerale.

7.2 O le manatu fa'amaonia mo Groningen

O se fa'amaoniga fa'apitoa e fa'atatau i fa'aleagaina e feso'ota'i ma le eliina o le kesi mai le fanua o Groningen ma nisi o nofoaga e teu ai kesi. O le Mataupu 6:177a o le Tulafono Fa'a-Sivile ua fa'amaonia ai, i le tulaga o fa'aleagaina fa'aletino o fale ma fausaga, e tusa ai ma lona natura, e ono avea ma fa'aleagaina talafeagai e mafua mai i le fe'avea'i o le eleele e mafua mai i le fausiaina po'o le fa'agaoioiga o le nofoaga eliina ai minerale, e manatu o le fa'aleagaina na mafua mai i lena nofoaga eliina ai minerale.

E fa'aoga le manatu pe afai o le fa'aleagaina, e ala i lona foliga mai i fafo, e ono mafua mai i le gaioi o le eleele. O le mea lea, e le mana'omia e le itu ua manu'a ona fa'amaonia le mafua'aga atoa i le tulaga o le fa'amautuina pe aoga le manatu. O le lautele fa'afanua o le manatu o lo'o fa'atonutonuina atili i le mataupu 10oa o le Fa'atonuga o le Tulafono Fa'aleagaina o Mea Tau Fa'aeleele a Groningen (Besluit Tijdelijke wet Groningen).

I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na faia ai e le Faamasinoga Maualuga se faaiuga e faapea, e na o le pau lava le taimi e teena ai e le kamupani le manatu pe afai e faamaonia, lea e aofia ai le faia o se mea e talafeagai, e le’i mafua mai le fausiaina po o le faagaoioiga o le nofoaga eliina ai le eliina o le eleele le faaleagaina. E le lava le na o le fesiligia o le mafuaaga. Afai e le o manino pe na mafua mai le nofoaga eliina ai le faaleagaina, e tatau i le kamupani ona tauaveina le lamatiaga o lena le mautonu.

7.3 Fa'amaoniga o mafua'aga ma tete'e

O faʻaleagaina o le maina e masani ona aofia ai ni mamanu eseese o faʻaleagaina ma e mafai ona i ai ni mafuaʻaga eseese. I le faʻaopoopoga i le feʻaveaʻi o le eleele, o mea e pei o le nofoia, faʻafitauli o le faʻavae, faʻaletonu o le fausiaina, matua, tolopoina o le tausiga poʻo le toe faʻafouina e ono i ai se sao. E tatau i le tagata faʻatino ona faia se mea e sili atu nai lo le na o le faʻasino atu i se isi mafuaʻaga: e tatau ona faʻamaonia lelei o lenei mafuaʻaga na mafua ai le faʻaleagaina ma o le faʻaleagaina semanu e tupu e tusa lava pe leai se feʻaveaʻi o le eleele.

O mataupu fa'atulafonoina talu ai nei ua matuā ua'i toto'a atu i le eseesega i le va o le avanoa e vavalo ai ma le avanoa e fa'amatala ai. O le avanoa e vavalo ai e fa'aalia ai le ono mafai ona mafua ai ni fa'aleagaina ona o se gatete fa'apitoa; e le taliina ai le fesili po'o le a le mea na mafua ai fa'aleagaina ua uma ona fa'amautuina, e aunoa ma se isi mea. Na talanoaina auiliili e le Fa'amasinoga Apili a Arnhem-Leeuwarden lenei eseesega i le ECLI:NL:GHARL:2025:3971 ma le ECLI:NL:GHARL:2026:295. Afai e le mafai ona tu'u'esea fa'aleagaina ona o mafui'e, e tatau ona faia ni isi mafua'aga e talafeagai.

O le iʻuga e matuā faʻalagolago lava i mea moni. I le ECLI:NL:RBNNE:2020:3553, na faʻamaonia ai e le faʻamasinoga faʻaitumalo le talafeagai o le manatu, peitaʻi na faia le faʻaiuga, e faʻavae i luga o se lipoti a se tagata tomai faapitoa, ua teteʻeina mo se vaega o le faʻaleagaina. I le ECLI:NL:RBNNE:2024:308, o le manatu e faʻatatau i le faʻaleagaina o fale i fafo ma fale teu otaota e leʻi teteʻeina lava, ma sa manatu e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻapitoa. I le ECLI:NL:RBNNE:2025:675, na oʻo atu ai le faʻamasinoga faʻaitumalo i se iʻuga tutusa e faʻatatau i le faʻaleagaina o se fale faʻatoʻaga.

E mafai fo'i ona i'u i ni i'uga fa'afeagai. I le ECLI:NL:RBNNE:2024:1780, na manatu ai le fa'amasinoga fa'aitumalo e talafeagai lava, i le mae'a ai o se lipoti a se tagata tomai faapitoa, e fa'apea o le fa'aleagaina na mafua mai i le fausaga ma semanu e tupu e tusa lava pe leai ni mafui'e; o lea na te'ena ai le manatu. O nei fa'ai'uga e fa'aalia ai o le i'uga e fa'alagolago i le natura o le fa'aleagaina, le lelei o lipoti a tagata tomai faapitoa, fa'amatalaga o lo'o maua i le tulaga o le fale, ma le talafeagai o isi mafua'aga.

7.4 Fa'aitiitia o le taua, leai o se fiafiaga o le ola ma fa'aleagaina e le o ni meafaitino

I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na faia ai e le Faamasinoga Maualuga se faaiuga e faapea, o le faaitiitia o le tau e mafua mai i le lamatiaga o le gaioi o le eleele i le lumanai e mafai ona avea ma faaleagaina, ae o lona tele e mafai ona iloiloina pe a oo i se tulaga mautu i le itu tau eleele. E mafai lava ona totogi muamua pe afai e talafeagai lelei o le a iu lava ina aafia ai faaleagaina. I le ECLI:NL:GHARL:2024:3857, na faaaogaina lenei mataupu faavae i tagi mo le taui mo le faaitiitia o le tau.

O le leiloa o le fiafia i le olaga e mafai ona avea ma faʻaleagaina tau tupe. I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na faia ai e le Faʻamasinoga Maualuga se faaiuga e tatau ona fuafuaina ia faʻaleagaina pe afai o loʻo faʻaalia mai e mea moni ua leiloa le fiafia i le olaga ae e le mafai ona fuafuaina tonu lona tele. I le ECLI:NL:HR:2021:1534, na faamanino mai ai o faʻaleagaina faaletino i se fale e mafai ona siʻitia ai le tulaga o le faʻalavelave ma le le mautonu i luga atu o le tulaga manaʻomia; e tatau i le faʻamasinoga ona iloilo le natura, le ogaoga ma le umi o le faʻalavelave.

O loʻo iai se tulaga faʻatonuina ese e faʻatatau i mea ua faaleagaina e le o ni meafaitino. O le Mataupu 6:95 o le Tulafono Faʻasivile ua faʻamaonia ai o mea ua faaleagaina faaletulafono e aofia ai mea ua leiloa tau tupe ma isi mea ua faaleagaina, pe afai e tuʻuina atu e le tulafono se aia tatau e totogi ai. O le iloiloga o mea ua faaleagaina e le o ni meafaitino i mataupu ua faaleagaina i le maina e faia e ala i le faasino i le mataupu 6:106 o le Tulafono Faʻasivile. I le ECLI:NL:HR:2019:1278, na faamamafaina ai e le Faamasinoga Maualuga e le lava le na o le nofo i le eria o le mafuiʻe, faatasi ai ma se faamatalaga patino. I le ECLI:NL:HR:2021:1534, na taliaina ai, i le tulaga o le faaleagaina faaletino faifai pea o se fale, e mafai ona manatu o se soliga o manaoga patino pe afai e lava le manino o taunuuga leaga.

8. Totogiina o mea ua faaleagaina e le IMG

8.1 Galuega ma le tulaga

O le IMG o se fa'alapotopotoga tuto'atasi e faia fa'ai'uga i talosaga mo taui mo nisi ituaiga o fa'aleagaina o le eliina o minerale e tuto'atasi mai le kamupani e fa'agaoioia. O le Mataupu 2 TwG ua fa'amaonia ai e fa'atino e le IMG ana galuega ma pule tuto'atasi. E mafai e le IMG ona fa'agasolo talosaga, fuafua le aia tatau ma le aofa'i o le taui, ma, pe a mana'o ai le tagata talosaga ma e talafeagai le fa'aleagaina mo ia, fa'atino ni auala fa'aleleia i le ituaiga.

E leai se pule a le IMG i tagi uma mo mea ua faaleagaina. O le Mataupu 2 TwG o loʻo i ai tuusaunoaga, faatasi ai ma isi mea, mo mea ua faaleagaina ua uma ona avea ma mataupu o taualumaga faʻalemalo o loʻo faʻaauau pea pe ua uma ona faia e faamasinoga faʻalemalo ni faaiuga. O le sootaga i le va o le auala faʻapulega a le IMG ma taualumaga faʻalemalo e tatau ona iloiloina i luga o le faʻavae o tagi taʻitasi.

8.2 Talosaga ma le fa'agasologaina

I lalo o le Faiga ma le Auala e Fai ai Galuega a le Groningen Mining Damage Institute 2022, e tuʻuina atu se talosaga i le initaneti. O le talosaga e aofia ai, faatasi ai ma isi mea, se faʻamatalaga o le faʻaleagaina, se faʻailoga o le mafuaʻaga, faʻamatalaga e uiga i le fale ma, pe a talafeagai ai, se faʻamatalaga o loʻo faʻaliliuina atu le tagi faʻasaga i le kamupani faʻatautaia i le Setete.

E fa'amaonia e le IMG le mauaina ma logoina le tagata talosaga i le faiga ma le vaitaimi e fa'amoemoeina e faia ai se fa'ai'uga. Afai e le atoatoa le talosaga, e mafai e le IMG ona talosaga mo se fa'aopoopoga, e masani lava ona fa'atagaina le tagata talosaga e faia le lua vaiaso. Afai e le lava fa'amatalaga o lo'o i totonu o le talosaga, e mafai e le IMG ona filifili e le fa'agasoloina.

I lalo o le mataupu 10 TwG, e tatau i le faiga ma le auala faigaluega a le IMG ona i ai se totogi tele mo mea ua faaleagaina e fai ma mataupu faavae taiala. O vaitaimi o faaiuga o loo faatulagaina i le mataupu 13 TwG. I le mataupu faavae, e faia e le IMG se faaiuga i totonu o le valu vaiaso pe a le manaomia se suesuega a se tagata tomai faapitoa, ma i totonu o le sefululua vaiaso talu ona maua fautuaga a se tagata tomai faapitoa pe afai ua faafaigaluegaina se tagata tomai faapitoa.

I le tulaga o ni faʻaleagaina faaletino, e mafai e le IMG ona tofia se tagata tomai faapitoa, o lē e suʻesuʻeina le natura ma le tele o le faʻaleagaina, le faʻaaogaina o le faʻamaoniga o faʻamaoniga, le auala ma le tele o le taui, ma soʻo se mafuaʻaga e lē toe totogiina ai le faʻaleagaina, pe naʻo se vaega e totogi ai. E tuʻuina atu i le tagata talosaga le avanoa e faʻaalia ai se manatu i le fautuaga a le tagata tomai faapitoa, ma, pe a manaʻomia, e mafai e le IMG ona talosagaina nisi fautuaga poʻo se manatu lona lua.

O loʻo iai foʻi i le fuafuaga se aiaiga faapitoa i mafuaʻaga eseese e faifai pea ma feteenai: o le manatu o faʻamaoniga e le manatu e teena pe afai o manatu faʻapitoa e taʻitasi ma faʻailoa mai ai se mafuaʻaga eseese, seʻi vagana ai ua faʻamaonia e ni malamalamaaga faasaienisi fou se faʻaiʻuga ese.

E totogi e le IMG mea ua faaleagaina i le mataupu faavae e ala i le tuuina atu o se aofaiga tupe. I lalo o nisi tuutuuga, e mafai foi ona totogi mea ua faaleagaina i ituaiga, i lea tulaga e mafai ai e le tagata talosaga ona filifili i le va o le toe faaleleia e se konekarate e totogi e le IMG po o le toe faaleleia e lana lava konekarate.

8.3 Tulaga e matuā lē saogalemu

O se tulaga e matuā lamatia ai le saogalemu e manaʻomia ai se auala ese ma vave. E mafai e soʻo se tasi ona lipotia se tulaga faapena. E faʻamatalaina o se tulaga lea e lamatia ai le soifua maloloina poʻo le saogalemu o tagata ona o le tulaga o le fausaga o se fale poʻo se fausaga.

A maeʻa se lipoti, e faʻafesoʻotaʻi loa e le IMG le tagata e tatau ona i ai i ai le faʻamatalaga i se taimi vave e mafai ai, ma i le mataupu faavae, e siaki le tulaga i totonu o le 48 itula, ma faʻafaigaluegaina se tagata tomai faapitoa tutoʻatasi e faia lea mea. Afai e iloa e leai se tulaga e matua le saogalemu, e faʻailoa atu e le IMG lenei mea faʻatasi ai ma mafuaʻaga. Afai e iai se tulaga faʻapea, e talanoaina fuafuaga talafeagai ma o le faʻagasologa o mea ua faʻaleagaina e faʻamuamua.

9. Fa'aitiitia malie le fa'aaogaina o le kesi ma le faiga fa'avae mo fanua laiti

O le fa'amutaina o le eliina o le kesi mai le fanua o Groningen ua i ai se aafiaga tumau i le faiga fa'avae o le eliina o le kesi i se tulaga lautele. Talu mai lena taimi, o le iloiloga o le eliina o le kesi e le gata ina aofia ai pe mafai ona gaosia i se auala fa'atekinolosi ma le tamaoaiga, ae fa'apea fo'i ma taunuuga mo le saogalemu, le siosiomaga ma le manuia lautele.

O loʻo faʻaauau pea ona iai se faiga faʻatulafonoina mo fanua laiti i fafo atu o Groningen. O loʻo iai se aga masani o le faʻamuamuaina o manaʻoga o tagata o le atunuʻu ma le fetaui lelei o le gaosiga ma sini o le malosi ma le tau. O le taua faʻaletulafono tonu o lenei mea e faʻalagolago i tulafono faʻatino, tulafono faʻavae ma le faʻaiuga patino e aʻafia ai.

Mo i latou e umia laisene, o lenei atinaʻe o lona uiga e tatau ona faʻamaonia ma le faʻaeteete fuafuaga o gaosiga o loʻo iai nei ma soʻo se faʻaauauina o le gaosiga. E tatau ona faʻamalamalamaina le gaioiga o le eleele e faʻamoemoeina, tulaga lamatia o le saogalemu, taunuuga o le siosiomaga ma aafiaga i le eria o loʻo siomia ai. O loʻo tumau pea le iloiloga i taʻiala faʻaletulafono i mataupu 35 ma le 36 o le Tulafono o le Mining.

10. Fa'aaogāga fou o le i lalo o le eleele

10.1 Malosiaga fa'alenatura

O le malosiaga fa'avevela e aofia i totonu o le tulafono o le eliina o minerale. E ese le fa'atinoga fa'atekinolosi ma le tamaoaiga o lenei gaioiga mai le eliina o le suau'u ma le kesi, ae e aofia ai fo'i tulaga lamatia e mana'omia ai le laiseneina ma le va'ava'aia.

I galuega faatino o le geothermal , o le tulaga lelei o vaieli, le talafeagai o le eleele i lalo ifo o le eleele, le puleaina o le mamafa ma le vevela, ma le ono mafua ai o le mafui'e e tatau ona aofia ai i le fuafuaga o laisene mai le amataga. O le Mataupu 46 o le Tulafono o le Mining ua folafola mai ai le faiga o le puipuiga tau tupe mo mea ua faaleagaina mai le fegasoloa'i o le eleele e talafeagai mo le su'esu'eina ma le gaosiga o le vevela o le geothermal.

E le mafai ona fa'avae le iloiloga fa'aletulafono o se galuega fa'atino o le geothermal i luga o mataupu fa'avae e fa'atatau i le eliina o le hydrocarbon. O uiga patino o le galuega e fuafua ai po'o a tulaga lamatia e tatau ona su'esu'eina ma po'o a mana'oga e mana'omia.

10.2 Teuina o le CO₂ i lalo o le eleele

O le teuina o le CO₂ i lalo o le eleele i fanua kesi ua fa'aitiitia e pa'ū i totonu o le lautele o tulafono o le eliina o minerale ma tulafono a Europa i le teuina o mea tau eleele. O mataupu taua faaletulafono e tatau ona gauai i ai o le filifilia ma le fa'ailoaina o le nofoaga e teu ai, le mata'ituina o le nofoaga e teu ai, fuafuaga pe a tupu se tafega, puipuiga tau tupe, tapunia o le nofoaga ma tiutetauave pe a uma ona tapunia.

O le Mataupu 46 o le Tulafono o le Mining e fitoitonu i le saogalemu tau tupe. O le Mataupu 29j o le Mining Decree e fitoitonu foi i le tuiina tumau o le CO₂. O tulafono tonu i le fesiitaiga o tiutetauave po o noataga e tatau ona fesoʻotaʻi ma aiaiga talafeagai a le CCS ma le faiga faapitoa o le tapunia ma le mataituina o loo aafia ai.

10.3 Teuina o le haidrogeni

O le teuina o le haitorosene i ana masima i lalo o le eleele ua faʻateleina lona taua i totonu o le suiga o le malosiaga . O lenei gaioiga e fesoʻotaʻi ma tulafono o loʻo iai nei i le teuina, saogalemu, mataʻituina ma nofoaga eliina ai le eliina, ae o meatotino faʻapitoa o le haitorosene e faʻaosofia ai foʻi le gauai.

O mafaufauga talafeagai e aofia ai le saogalemu o le ana, lamatiaga o le mamafa ma le saogalemu, tafega, mataituina, auala e toe faaleleia ai, noataga ma le faamutaina. O punaoa o loo maua e le o faamaonia ai o le faiga o laisene teuina o loo iai nei ua lava atoatoa e aunoa ma nisi fetuunaiga. O le mea lea, e tatau ona iloiloina le talafeagai o le faavae o loo iai nei i luga o galuega faatino taitasi.

11. Fa'aleaogaina, tapunia ma le saogalemu tau tupe

11.1 Aveesea ma le tapunia

O le taimi lava e muta ai galuega tau eliina o minerale, e tula’i mai ai ni tiute e fa’atatau i le tapunia, aveeseina ma, pe a talafeagai ai, le tausiga mulimuli ane. E tatau i le tagata e umia le laisene ona lipotia i totonu o le fa vaiaso ua aveese se nofoaga eliina ai minerale mai le fa’agaioiga. Ona tatau lea ona aveese le nofoaga, ma e tatau ona tu’uina atu se fuafuaga e fa’aleaogaina ai i totonu o le tausaga e tasi. O nei tiute e mulimuli mai i le mataupu 44 o le Tulafono o le Eliina o Minerale.

O le fuafuaga e fa'amutaina ai le galuega e mana'omia ai le fa'amaoniga a le Minisita. E mafai ona tu'uina atu le fa'amaoniga e tusa ai ma ni fa'atapula'aga, ma e mafai ona fa'apipi'i i ai ni tuutuuga, i lalo o le mataupu 44a o le Tulafono o le Mining. Afai e aoga le toe fa'aaogaina po'o le ave'esea fa'atasi, e mafai e le Minisita ona tu'uina atu se tuusaunoaga le tumau mai le tiute e tu'uina atu se fuafuaga e fa'amutaina ai le galuega po'o le ave'esea loa o le fa'apipi'iga. O lo'o fa'atonutonuina lea mea i le mataupu 44b o le Tulafono o le Mining.

E tatau loa i le tagata e umia le laisene ona aveese le nofoaga eliina ai minerale e tusa ai ma le fuafuaga ua faamaonia mo le faamutaina o galuega ma tuutuuga o loo faapipii i ai. E tatau ona tuuina atu se lipoti i le aveeseina pe a maeʻa ona faatinoina. O nei matafaioi e mulimuli mai i le mataupu 44c o le Tulafono o le Eliina o Minerale.

O se talosaga mo le faamaoniga o se fuafuaga e aveese ai le eletise e tatau ona faamatala ai le nofoaga ma le galuega o le faapipiiina, le auala e aveese ai, tau, le tulaga o le a tuua ai le vaega i lalo o le eleele, le lafoaia o meafaitino, fuafuaga e puipuia ai le faaleagaina o le vai, ma so o se toe faaaogaina e pei ona fuafuaina. O lenei mea e mulimuli mai i le mataupu 62 o le Mining Decree.

11.2 Puipuiga tau tupe

E ono manaʻomia e le Minisita se puipuiga tau tupe mo tau o le aveeseina o se nofoaga eliina ai minerale. O le faavae mo lenei mea o le mataupu 47 o le Tulafono o le Eliina o Minerale. E tatau ona tuʻuina atu le puipuiga mai se aso ua faatulagaina e le Minisita, mo se aofaʻiga ua fuafuaina e le Minisita, ma i se auala ua manatu le Minisita e lava. E mafai ona faʻamalosia le tausisia o tulafono e ala i se totogi faʻasalaga faʻavaitaimi.

E fa'aoga se isi fuafuaga mo uaea ma paipa. O le Mataupu 48 o le Tulafono o le Eliina o Mea'ai e fa'atagaina ai le mana'omia o le puipuiga mo le tu'uina o ia mea i se tulaga mama ma saogalemu, po'o le aveeseina fo'i.

O le puipuiga tau tupe ua faʻamoemoe e taofia ai le tau o le faʻateʻaina ma le tausiga mulimuli ane mai le tuʻuina atu i le nuʻu pe a le toe mafai e le tagata e umia le laisene ona faʻataunuʻuina ana matafaioi. I le iloiloina o le puipuiga manaʻomia, o le fuafuaga talafeagai ma le faʻaiuga patino e tatau ona faia ma le faʻaiʻuga; o tagi lautele e uiga i le tulaga tau tupe a kamupani matua e tatau ona fesoʻotaʻi ma lena faʻavae ma faʻamaonia atili auiliili.

12. Mafaufauga i aia tatau a tagata

O le itu tau aia tatau a tagata soifua i le tulafono o le eliina o minerale e lē talafeagai mo mataupu uma o laisene po o faaleagaina, ae e mafai ona taua i tulaga o faaleagaina matuia i meatotino, faasāsāga umi i le faaaogaina o meatotino, ma le le lava o le puipuiga faaletulafono.

O le Mataupu 1 o le Protocol Nu. 1 i le European Convention on Human Rights (ECHR) e puipuia ai meatotino o loʻo iai nei ma, i lalo o nisi tuutuuga, e puipuia ai foʻi aia tatau faʻapitoa e tusa ai ma se faʻamoemoega tatau. O le faʻaleagaina o le siosiomaga e mafai ona faʻaumatia, faʻaleagaina pe faʻaitiitia le taua o meatotino. E mafai e le Setete ona tauaveina le tiutetauave mo lenei mea pe afai o taunuuga leaga e mafua mai i se gaioiga faʻaleagaina o le siosiomaga a se pisinisi a le malo, pe mai le le manuia o le Setete e faʻataunuʻu lana matafaioi e puipuia meatotino.

O le puipuiga o le siosiomaga o se mea e tatau ona manuia ai le lautele, ae o le puipuiga o meatotino e manaʻomia ai foʻi ni puipuiga faʻatino. O feeseeseaiga i meatotino ma taui e tatau ona mafai ona iloiloina moni ma tonu e faʻamasinoga a le atunuʻu. E fesoʻotaʻi lea ma le taua o se faiga faʻatino lelei o mea ua faaleagaina ma faʻaiʻuga talafeagai.

I le ECLI:CE:ECHR:2026:0602JUD001844023, na fa’amamafa mai ai e le Fa’amasinoga a Europa mo Aia Tatau a Tagata, pe a fa’alagolago i le Mataupu 1 o le Protocol Nu. 1, e tatau ona iloiloina pe iai se paleni talafeagai i le va o le aia tatau lautele ma le aia tatau i meatotino, e aofia ai pe o tauaveina e le tagata o lo’o a’afia ai se avega e le tutusa ona o se gaioiga po’o se mea e le’i faia e le Setete. O lenei fa’ai’uga e maua ai se fa’avae lautele o le fua fa’atatau ae e leai se iloiloga fa’apitoa o le tulafono o le eliina o minerale a Holani.

I le ECLI:CE:ECHR:2026:0716JUD002009218, ua fa'avasega e le Fa'amasinoga tulafono e tolu i lalo o le Mataupu 1 o le Protocol Nu. 1: le aia tatau e fiafia filemu ai i meatotino, fa'aumatia o meatotino, ma le pulea o le fa'aaogaina o meatotino. E mafai e lenei fa'avae ona fesoasoani i le fa'ailoaina o se fa'alavelave e feso'ota'i ma le eliina o minerale i meatotino a'o le'i iloiloina le tutusa ma le taui.

E mafai e le Matā’upu 6 ECHR ona fa’aoga i fa’amasinoga fa’asivile e fa’atatau i mea ua fa’aleagaina. Mo mea ua fa’aleagaina mai le eliina o minerale, o lona uiga e le gata o mea o lo’o i totonu o le fuafuaga o taui e talafeagai, ae fa’apea fo’i le avanoa fa’atino i se iloiloga fa’amasino tuto’atasi ma lelei.

O nei punaoa a le ECHR e le tuʻuina atu ai se faʻavae tutoʻatasi a Holani mo le noataga mo faʻaleagaina o le maina. Peitaʻi, e mafai ona latou tuʻuina atu ni taʻiala i le iloiloina o le fua faʻatatau, le puipuiga o meatotino ma le puipuiga faaletulafono faʻapitoa.

13. Manatu aogā e tatau ona gauai i ai

A iloiloina se faila o le eliina, o fesili nei e matuā tāua tele:

  • O a gaoioiga o loʻo faʻatinoina: suʻesuʻega, gaosiga, teuina, malosiaga faʻavevela poʻo se isi faʻaaogāga i lalo o le eleele?
  • O le fea laisene e manaʻomia i lalo o le tulafono o le eliina o minerale?
  • E manaʻomia foʻi se pemita mo le siosiomaga ma fuafuaga, pemita mo le natura poʻo se iloiloga o aafiaga i le siosiomaga?
  • E manaʻomia se fuafuaga gaosiga, fuafuaga teuina, fuafuaga fuaina poʻo se fuafuaga e faʻagata ai?
  • O fea pulega e faia le faaiuga, ae o ai pulega e tuuina atu fautuaga?
  • O a tiute tau le saogalemu, mataituina ma le lipotia e fa'atatau i ai?
  • O le ā le puipuiga tau tupe e tatau ona saunia?
  • O le ā le faiga o noataga fa'apitoa e fa'aoga pe a tupu se mea ua fa'aleagaina?
  • E pa'ū ea le fa'aleagaina i totonu o le pulega a le IMG?
  • O le fea fofo fa'apulega po'o le tulafono fa'alemalo o lo'o maua?
  • O a tiutetauave e faaauau pea ona faaaogaina pe a maeʻa le gaoioiga?
  • Pe ua atoatoa ea tulafono, faiga faavae ma mataupu faaletulafono talafeagai?

I mataupu o mea ua faaleagaina, e tatau foi ona faia ni eseesega nei. Muamua, e tatau ona faamautuina pe o iai se faaleagaina faaletino, e tusa ai ma lona natura, e pa'ū i totonu o le manatu faamaonia o le mataupu 6:177a o le Tulafono Faa-Sivile. Ona tatau lea ona iloiloina pe ua lava le teena e le tagata faatino le manatu. I lena tulaga, o se faamatalaga lautele i se isi mafuaaga, po o se avanoa maualalo e valoia ai, e le lava pe afai e le o faamaninoina pe aisea e faamatala moni ai e lena isi mafuaaga le faaleagaina.

14. Faaiuga

O le tulafono a Holani e uiga i le eliina o minerale ua atiae mai se faavae e taulai faapitoa lava i le mafai ai ona eliina le eliina o minerale i totonu o se faiga faatonutonu lautele lea e tuufaatasia ai le saogalemu, toe faaleleia mai o mea ua faaleagaina, puipuiga o le siosiomaga, manaoga lautele ma le fesuiaiga o le malosiaga.

O le Tulafono o le Eliina o Minerale o loo tumau pea le totonugalemu o le faiga faaleatunuu. O le manaoga mo le laiseneina, le fuafuaga o le gaosiga, le faiga o le teuina, le vaavaaiga, le faamutaina ma le saogalemu tau tupe e fesoʻotaʻi uma. I le taimi lava e tasi, e tatau ona faʻaaogaina le Tulafono o le Eliina o Minerale faatasi ai ma le Tulafono o le Siosiomaga ma Fuafuaga ma le tulafono a Europa.

Mo mea ua faaleagaina i le eliina o minerale, e taua tele le eseesega i le va o le noataga fa'apitoa a le tulafono fa'alemalo ma le totogiina o mea ua faaleagaina e le pulega e le IMG. O le Mataupu 6:177 o le Tulafono Fa'alemalo o lo'o tu'uina mai ai le fa'avae lautele mo le noataga fa'apitoa; o le Mataupu 6:177a o le Tulafono Fa'alemalo o lo'o i ai le fa'amaoniga fa'apitoa mo mea ua faaleagaina e feso'ota'i ma le fanua o Groningen ma nofoaga e teu ai kesi o lo'o ta'ua iina. O lona fa'aogaina e fa'alagolago i le natura o le fa'aleagaina, le nofoaga ma fa'amaoniga o lo'o maua.

O le mataupu faaletulafono ua faaalia ai o le iloiloga o faamaoniga e matua patino lava i mea moni. E le tatau i se lipoti a se tagata tomai faapitoa ona na o le faailoa mai o se isi mafuaaga, ae e tatau foi ona faamanino lelei pe aisea na le mafua ai le faaleagaina, pe faateteleina, e le gaioiga o le eleele. Aemaise lava i mataupu o faaleagaina tuufaatasi, faaleagaina o nofoaga ma fale e iai uiga eseese o le fausaga, e manaomia ai nisi suesuega faaopoopo a se tagata tomai faapitoa.

Ua suia foʻi le gauai atu faaletulafono agai i le vaega pe a maeʻa le gaosiga ma agai atu i ni faʻaoga fou o le eleele i lalo o le eleele. Mo le malosiaga geothermal, o le teuina o le CO₂ ma le teuina o le haitorosene, laisene, saogalemu, mataʻituina, noataga ma le puipuiga tau tupe o ni mea taua ia.

Soo fesili

O le ā tonu lava le mea o loʻo faʻatonutonuina e le Tulafono o le Eliina o Mea?

O le Tulafono o le Eliina o Minerale (Mijnbouwwet) e fa'atonutonuina ai le su'esu'eina, aveeseina ma le teuina o minerale, vevela o le eleele ma isi mea i le eleele i lalo o le eleele o Dutch. O lo'o fa'atulaga i le Tulafono tuutuuga e tu'uina atu ai se pemita, tiute e fa'atatau i le taimi o galuega, ma tulafono e fa'atatau i le tapunia ma le fa'agata.

O ai e nofosala mo fa'aleagaina o le maina?

I lalo o le Mataupu 6:177 o le Tulafono Fa'a-Holani, o le tagata e fa'agaoioia le nofoaga eliina ai minerale e noatia i ni noataga fa'apitoa, e fa'avae i luga o tulaga lamatia mo mea ua fa'aleagaina e mafua mai i le gaioi o le eleele ona o le fausiaina po'o le fa'agaoioia o le nofoaga eliina ai minerale. O lenei noataga e fa'aoga i le Netherlands atoa ma e le fa'alagolago i se mea sese.

E na'o Groningen e fa'aoga ai le manatu fa'amaonia?

O le manatu fa'apitoa o fa'amaoniga i lalo o le Mataupu 6:177a o le Tulafono Fa'asivile a Holani e feso'ota'i ma fa'aleagaina e feso'ota'i ma le fanua o Groningen ma nofoaga e teu ai kesi o lo'o ta'ua i totonu. O lona lautele fa'afanua o lo'o fa'amatalaina atili i le Fa'atonuga Fa'atapula'a mo Fa'aleagaina o le Mining i Groningen (Besluit Tijdelijke wet Groningen).

O le ā le sao o le IMG i tagi mo mea ua faaleagaina?

O le Groningen Mining Damage Institute (Instituut Mijnbouwschade Groningen, IMG) o se fa'alapotopotoga tuto'atasi e faia ni fa'ai'uga tuto'atasi i tagi mo taui mo nisi ituaiga o mea ua fa'aleagaina i le eliina o minerale i Groningen. E mafai e le IMG ona toe totogi mea ua fa'aleagaina i tupe po'o ituaiga ma taulimaina tagi e tusa ai ma se faiga fa'atulagaina fa'atasi ai ma aso fa'atulagaina o fa'ai'uga fa'aletulafono.

O a pemita e manaʻomia mo galuega eliina o minerale?

E fuafua i le gaoioiga, e manaʻomia se pemita suʻesuʻe, pemita gaosiga poʻo se pemita teuina, e masani ona tuʻufaʻatasia ma se fuafuaga gaosiga poʻo se fuafuaga teuina. E le gata i lea, atonu e manaʻomia ni faʻatagaga fuafuaina o le siosiomaga, e pei o se pemita faʻalenatura poʻo se iloiloga o aʻafiaga i le siosiomaga.

O le ā le uiga o le suiga o le malosiaga mo le tulafono o le eliina o minerale?

O se taunuuga o le suiga o le malosiaga, o le tulafono o le eliina o minerale ua faʻateleina ona feagai ma faʻaoga fou o le eleele i lalo o le eleele, e pei o le malosiaga geothermal, teuina o le CO₂ ma le teuina o le haitorosene. O nei faʻaoga e paʻu i lalo o le faʻavae o le tulafono o le eliina o minerale o loʻo iai nei ae e masani ona manaʻomia a latou lava iloiloga o tulaga lamatia i tulaga o le saogalemu, mataʻituina ma le puipuiga tau tupe.

Mana'omia se Fesoasoani Fa'aletulafono?

fetaui Law & More mo ni taiala fa'apitoa i au mataupu fa'aletulafono. Ua sauni la matou 'au e tele gagana e fesoasoani.

Mataupu faʻapitoa

So'o se tasi e fia fa'agaoioia se faiga tapuni (i le gagana Holani: gesloten systeem) e mafai, talu ai o le

E matuā aogā tele pe agavaa se upega eletise po'o se upega kesi e avea o se faiga tapuni

O le suiga o le malosiaga e ofoina atu i pisinisi ni avanoa tetele: paneta o le la, maa eletise, nofoaga e faʻatumu ai le EV, teuina o le malosiaga,

Ia Fa'afouina Pea i Tulafono a Holani

Lesitala i la matou nusipepa mo ni malamalamaaga faaletulafono aupito lata mai, faʻafouga faʻatonutonu, ma fautuaga aoga.